Dolazak u knjižnicu
Kako doći u Knjižnicu?
Središnja medicinska knjižnica (SMK) djeluje u prostoru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na adresi Šalata 3b (prizemlje).
Njezina područna lokacija je Medicinska knjižnica Rebro (MKR) koja se nalazi pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb na adresi Kišpatićeva 12 (Edukacijski centar Zapad).
Koje je radno vrijeme Knjižnice?
Središnja medicinska knjižnica
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 3b (prizemlje), Zagreb
Ponedjeljak – četvrtak: 8:00–19:00
Petak: 8:00–17:00
Subota i nedjelja: zatvoreno
Medicinska knjižnica Rebro
Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12 (Edukacijski centar zapad), Zagreb
Ponedjeljak – petak: 8:00–17:00
Subota i nedjelja: zatvoreno
Tko može koristiti usluge Knjižnice i njezine čitaonice?
Prostor i građu Središnje medicinske knjižnice mogu koristiti svi njezini članovi: studenti svih studijskih programa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, djelatnici Medicinskog fakulteta i Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, studenti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te liječnici i znanstvenici iz drugih ustanova. Članstvo u knjižnici ostvaruje se upisom u knjižničnu bazu podataka, a prava i obveze korisnika definirane su Pravilnikom o radu SMK-a.
Koje su tehničke mogućnosti unutar čitaonica?
Korisnicima Središnje medicinske knjižnice na raspolaganju su dvije čitaonice sa 100 sjedećih mjesta za rad, zbirka udžbenika i monografija te zbirka periodike. U čitaonici je omogućen pristup bežičnoj internetskoj mreži, a za pristup putem usluge Eduroam savjetujemo pogledati upute za spajanje na mrežu.
Korisnicima Medicinske knjižnice Rebro na raspolaganju je čitaonica sa 20 sjedećih mjesta za rad, pet korisničkih računala, zbirka udžbenika i kliničkih priručnika te zbirka periodike.
Posudba knjiga
Kako pretražiti katalog Knjižnice?
Pretraživanjem Kataloga Središnje medicinske knjižnice dobiva se uvid u fond Središnje medicinske knjižnice i Medicinske knjižnice Rebro. U katalogu se nalaze podaci o tiskanoj građi koju knjižnice posjeduju, a to mogu biti knjige, časopisi, disertacije obranjene na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i druga građa.
Pretraživanje se obavlja odabirom kategorije koja se želi pretraživati u polju „Tražite po“ i upisivanjem određenog termina u polje „Unesite pojam“. Npr. moguće je pretraživanje po prezimenu autora (kategorija Autor), po prvoj riječi iz naslova knjige/časopisa (kategorija Naslov) ili bilo kojoj riječi koja se spominje u nekom naslovu (kategorija Riječi iz naslova).
Kako posuditi knjigu i tko može posuditi knjigu?
Posudba knjiga omogućena je studentima svih studijskih programa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te studentima integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija dentalne medicine Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ostalim korisnicima knjižnična građa je raspoloživa za korištenje isključivo u prostoru čitaonice. Više informacija o pravilima posudbe može se naći u rubrici Posudba.
Kako produžiti rok posudbe?
Rok posudbe može se produžiti samostalno preko korisničkog profila u mrežnom katalogu knjižnice, najkasnije na dan isteka roka posudbe. U slučaju kašnjenja do dva dana, produženje posudbe može se zatražiti putem e-pošte smk@mef.hr ili osobno u knjižnici. Više informacija o rokovima i povratu građe može se naći u rubrici Posudba.
Pronalaženje literature
Kako pronaći literaturu (članke iz časopisa, knjige, poglavlja iz knjiga i dr.)?
Potrebne informacije i izvore moguće je tražiti na više načina: kroz knjižnične kataloge koji daju informacije o onome što knjižnica posjeduje (najčešće u tiskanom formatu), pretraživanjem informacija na internetu (pri čemu je potrebno voditi računa o kvaliteti izvora), pretraživanjem bibliografskih baza podataka koje donose podatke o radovima objavljenim u časopisima i drugim izvorima, pregledavanjem repozitorija i drugih mrežnih arhiva koji pohranjuju cjelovite tekstove, itd. Više informacija o vrstama izvora literature potražite u rubrici Izvori.
Gdje naći slobodno dostupne cjelovite tekstove?
Kad govorimo o slobodno dostupnim cjelovitim tekstovima, riječ je zapravo o izvorima literature (npr. članci iz časopisa, poglavlja u knjigama i dr.) kojima možemo pristupiti besplatno i vidjeti njihov cjeloviti tekst. Neke od preporučenih besplatnih izvora potražite u poglavlju „E-časopisi, e-knjige“.
Kako pristupiti pretplaćenim izvorima?
Pretplaćeni izvori podrazumijevaju da je riječ o izvorima literature koje osiguravaju razne komercijalne tvrtke i za njih je potrebno platiti pretplatu.
Za hrvatsku akademsku zajednicu pretplaćene izvore osigurava nacionalni konzorcij, a detaljnije informacije o aktualnim pretplatama dostupne su na Portalu elektroničkih izvora za akademsku i znanstvenu zajednicu.
Medicinski fakultet kao i Sveučilište u Zagrebu za svoje studente i djelatnike pretplaćuju i dodatne izvore.
Pravila pristupa takvim izvorima posebno su regulirana: može im se pristupiti automatski putem računala (IP adrese) unutar institucija koje imaju pravo pristupa, ili udaljenim pristupom (upute za udaljeni pristup potražite u rubrici Česta pitanja pod „Udaljeni pristup pretplaćenim izvorima“).
Popise pretplaćenih izvora i dodatne upute za pristupanje potražite u poglavlju „E-časopisi, e-knjige“.
Tematsko pretraživanje
Što je tematsko pretraživanje?
Tematsko pretraživanje je usmjereno pretraživanje vezano uz točno određenu tematiku prema interesu korisnika. Svako pretraživanje zahtijeva izradu strategije pretraživanja. Ona uključuje odabir termina koji najbolje opisuju istraživani problem. Mogu se upotrebljavati slobodno oblikovane ključne riječi i predmetne odrednice (predmetnice) iz specijaliziranih rječnika. Pri pretraživanju medicinskih izvora koriste se predmetnice iz rječnika medicinskih pojmova Medical Subject Headings.
Osim tematskih pojmova, određuju se izvori koji će se pretraživati, vremenske granice pretraživanja, istraživani uzorak, vrsta publikacije, jezik na kojoj je objavljena, i dr. Što se više elemenata unaprijed odredi, to će rezultati pretraživanja biti specifičniji i najbolje će odgovoriti na informacijski upit.
Više informacija o tematskom i drugim specifičnim vrstama pretraživanja literature te o tome kako zatražiti pomoć pri pretraživanju u Središnjoj medicinskoj knjižnici potražite u rubrici Pretraživanje baza podataka.
U kojim bazama podataka možemo tematski pretraživati?
Kao najbolji izvor za tematsko pretraživanje u području biomedicine i zdravstva preporučuje se sustav za pretraživanje medicinskih informacija PubMed. Pretraživanje se obavlja i u bibliografskim bazama podataka kao što su npr. opće bibliografske baze Web of Science Core Collection i Scopus.
Kako zatražiti tematsko pretraživanje?
U Središnjoj medicinskoj knjižnici pomoć pri tematskom pretraživanju možete zatražiti putem obrasca „Pitaj knjižničara“. Pri tome je obavezno navesti svrhu pretraživanja, temu i vrstu rada koji želite objaviti. Više informacija o tematskom i drugim specifičnim vrstama pretraživanja literature potražite u rubrici Pretraživanje baza podataka.
Udaljeni pristup pretplaćenim izvorima
Kako ostvariti udaljeni pristup bazi ClinicalKey koju pretplaćuje Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu?
ClinicalKey je klinička baza i tražilica koja obuhvaća oko 1000 knjiga, 650 časopisa, kao i brojne multimedijske i druge sadržaje. Moguće joj je pristupiti automatski s računala spojenih na internetsku mrežu Medicinskoga fakulteta. Međutim, za udaljeni pristup potrebno se registrirati u ClincalKey (uz obavezno korištenje adrese e-pošte @mef.hr / @student.mef.hr) i aktivirati opciju Remote Access, što je detaljno opisano u uputama.
Kako ostvariti udaljeni pristup bazama podataka i izvorima koji su dostupni članovima hrvatske znanstvene zajednice (pretplaćeni putem nacionalnog konzorcija)?
Udaljeni pristup pretplaćenim izvorima znanstvenih informacija omogućen je na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu putem opcije Proxy servera. Proxyju mogu pristupiti svi članovi hrvatske akademske zajednice koji imaju AAI@EduHr korisnički račun. Više informacija o pristupu može se pronaći na mrežnim stranicama Portala.
Pojedinim izvorima može se udaljeno pristupiti i kreiranjem vlastitoga korisničkog računa u samoj bazi (pri čemu preporučujemo koristiti adresu @mef.hr / @student.mef.hr) ili prijavom pomoću AAI@EduHr korisničkih podataka (Institutional login / Shibboleth login).
Zahtjev za cjeloviti tekst
Gdje naručiti cjeloviti tekst članka ili poglavlja u knjizi?
Ako cjeloviti tekst nekog članka iz časopisa ili poglavlja iz knjige nije moguće samostalno pronaći u slobodno dostupnim i/ili pretplaćenim izvorima (vidjeti rubriku Izvori), može ga se naručiti putem usluge međuknjižnične posudbe. Potpune podatke, tj. cjelovitu referenciju rada, potrebno je poslati na adresu e-pošte tomislav.matic@mef.hr. Ovisno o raspoloživosti, ta je usluga nekad besplatna (usluga RapidILL), a nekad ju je potrebno platiti (usluga Subito).
Ako je građa dostupna samo uz plaćanje, knjižničar će prije naručivanja od vas tražiti odobrenje te vam poslati upute za uplatu sukladno Cjeniku usluga Medicinskog fakulteta.
Bibliometrijske usluge
Što je indeksiranost?
Pojam indeksiranost (zastupljenost) označava uključenost nekog časopisa i/ili rada u bibliografsku bazu podataka. Broj indeksiranih radova utvrđuje se u bazama podatka kao što su Web of Science Core Collection, Current Contents Connect, Scopus, MEDLINE i dr.
Bitno je napomenuti da se indeksiranost u bazama podataka provjerava na razini pojedinačnog rada. Dakle, bez obzira na to što je neki časopis indeksiran u bazi, može se dogoditi da određeni rad u nju ipak nije uključen te se stoga ne može koristiti pri, npr., vrednovanju znanstvene produktivnosti.
Što je citiranost?
Citiranost se upotrebljava kao mjera pri vrednovanju znanstvene produktivnosti. Riječ je o broju citata koje je prikupio određeni rad indeksiran u nekoj bazi podataka. Broj citata provjerava se u citatnim bazama Web of Science Core Collection i Scopus.
Kako zatražiti potvrdu?
Središnja medicinska knjižnica pruža uslugu bibliometrijskih analiza i izdavanja potvrda o indeksiranosti i citranosti radova u međunarodnim bazama podataka. Zahtjev za izdavanje potvrde moguće je uputiti putem mrežnog obrasca, poslati na adresu e-pošte smk@mef.hr ili osobno predati u Središnju medicinsku knjižnicu. U zahtjevu je obavezno navesti svrhu potvrde i priložiti kronološki poredan popis radova.
Detaljne informacije o bibliometrijskim uslugama, tko ih može zatražiti i kako te o načinu izdavanja potvrda potražite u rubrici Bibliometrijske analize i potvrde.
Indeksiranost hrvatskih biomedicinskih i srodnih časopisa
Objavljivanje
Kako pronaći časopis za objavljivanje?
Pri odabiru časopisa za objavu rada potrebno je u obziru uzeti njegov tematski djelokrug i kvalitetu. Neke od karakteristika kojima se ona očituje jest visok standard uredničkog rada, ugled članova uredništva i nakladnika, transparentnost recenzijskog postupka, slijeđenje strogih etičkih praksi, indeksiranost časopisa u bazama podatka, kvaliteta mrežnih stranica časopisa, i dr.
Središnja medicinska pruža i personaliziranu potporu pri odabiru časopisa, a neke od preporuka i alata provjerite u rubrici Odabir časopisa za objavu rada.
Zašto i kako pohraniti rad u repozitorij?
Institucijski repozitorij je digitalna zbirka koja okuplja, trajno pohranjuje i omogućuje slobodan pristup znanstveno-istraživačkoj, intelektualnoj i kreativnoj produkciji nastaloj radom ustanove, odnosno njezinih djelatnika i studenata. Glavne prednosti pohrane rada u repozitorij je veća vidljivost i čitanost autorskog djela te trajna pohrana rada.
Ako ste djelatnik i/ili student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i želite svoj rad pohraniti u repozitorij Dr Med ili imate neka druga pitanja vezana uz repozitorij, obratite se Središnjoj medicinskoj knjižnici na adresu e-pošte smk@mef.hr.
Navođenje izvora (citiranje)
Kako oblikovati referencije?
Uvriježeni način citiranja koji se primjenjuje pri pisanju diplomskih, završnih specijalističkih i doktorskih radova na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je vancouverski stil citiranja. Kao pomoć za pravilno referenciranje i citiranje preporučujemo priručnik Kako citirati? koji je izradila Središnja medicinska knjižnica. Postoji mnogo sustava i stilova citiranja, a neki od najpoznatijih su harvardski stil citiranja, oxfordski stil, APA, AMA, MLA, već spomenuti vancouverski stil, itd. Svaki sustav citiranja ima svoje zakonitosti koje treba slijediti, a autori moraju sami voditi računa o tome koji se sustav citiranja koristi, npr., u časopisu u kojem žele objaviti svoj članak, na instituciji na kojoj studiraju, i dr.
Što treba znati o autorskim pravima pri korištenju tuđih izvora i literature?
Autorsko pravo je skup pravnih normi koje autoru osiguravaju pravo nad njegovim djelom. On ima isključivo pravo korištenja svojeg djela, a drugima se korištenje toga djela može odobriti ili zabraniti. U znanstvenoistraživačkom kontekstu, korištenje tuđih djela dopušteno je u iznimnim situacijama. To obuhvaća parafraziranje i citiranje ulomaka nekog djela, ali jedino uz uvjet da se ta djela pravilno citiraju, tj. da se navede potpuni podatak o izvoru. Preuzimanje tuđih ideja, dijelova teksta, metoda i dr., bez navođenja podatka o izvoru, smatra se plagiranjem i povredom znanstvene čestitosti.
Otvoreni pristup i otvorena znanost
Što je otvoreni pristup?
Otvoreni pristup (engl. open access) je slobodan i besplatan mrežni pristup digitalnim znanstvenim publikacijama i drugim izvorima informacija, a omogućuje čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje i drugo zakonito korištenje tih izvora.
Radove je u otvorenom pristupu moguće objaviti u open access (OA) časopisima, ili ih nakon objave u „zatvorenim“ časopisima naknadno pohraniti u repozitorije (npr. repozitorij Medicinskog fakulteta Dr Med) ili druge mrežne arhive.
Što je otvorena znanost?
Otvorena znanost (engl. open science) predstavlja suradnju i koordinacija rada te zajedničko korištenje resursa unutar znanstveno-istraživačkog procesa i cijele znanstvene zajednice. Predstavlja novi pristup u provođenju istraživanja u kojem svi njegovi elementi odmah postaju raspoloživi, i to kroz uporabu modernih digitalnih tehnologija i kolaborativnih alata. Važan element otvorene znanosti je uključenost javnosti u sve faze istraživačkog procesa.
Što je preprint?
Preprint definiramo kao verziju znanstvenog ili stručnog rada, namijenjenog objavljivanju u znanstvenom časopisu, koji još nije prošao kroz formalni proces recenzije. Riječ je dakle o predrecenzijskoj verziji rukopisa.
Upravljanje istraživačkim podacima
Gdje pohraniti istraživačke podatke i plan upravljanja podacima?
Istraživačke podatke i planove upravljanja podacima moguće je pohraniti u institucijskim repozitorijima i drugim mrežnim arhivima. Djelatnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mogu ih pohraniti u repozitoriju svoje matične ustanove Dr Med.
Više informacija o istraživačkim podacima i planovima upravljanjima pronađite u rubrici Upravljanje istraživačkim podacima.